Sažetak: Projekt je usmjeren na stvaranje znanstvene podloge za izradu i prilagodbu cjelokupnog pomorskog zakonodavstva Republike Hrvatske međunarodnim unifikacijskim rješenjima i propisima Europske unije. Razvoj pomorskog prava od velikog je značaja za gospodarski prosperitet Republike Hrvatske i preduvjet je za njezino uključivanje u europske integracije. Istraživanje i unaprjeđivanje pomorskog zakonodavstva time ulazi u dugoročne i kratkoročne strateške pravce istraživanja u RH. Važeća pomorskopravna regulativa u RH ne zaostaje za sustavima koji postoje u vodećim pomorskim zemljama. Novi hrvatski Pomorski zakonik stupio je na snagu u prosincu 2004. Taj sustavan i cjelovit zakonodavni zbornik treba proučavati praćenjem njegove primjene u sudskoj i poslovnoj praksi. Nakon stupanja na snagu Pomorskog zakonika iz 2004. na međunarodnom planu bit će usvojeni novi unifikacijski instrumenti. U nekim područjima kao što su prijevoz stvari morem, sigurnost plovidbe, onečišćenje morskog okoliša, elektronske prijevozne isprave i dr. naziru se nova rješenja i novi pravni razvitak. U cilju usklađivanja odredbi Pomorskog zakonika s međunarodnim rješenjima bit će nužno pripremiti određene izmjene i dopune. S obzirom na nastojanja RH usmjerena pridruživanju EU, posebnu pozornost treba posvetiti prilagodbi Pomorskog zakonika propisima EU. U okviru projekta posebna pozornost bit će posvećena i proučavanju recentnih rješenja u poredbenom pravu i kodifikaciji i unifikaciji pomorskog prava na međunarodnoj razini. Imajući u vidu suvremene uvjete u sektoru prijevoza, istraživači na projektu provodit će komparativnu analizu pojedinih instituta u drugim prijevoznim granama. Projekt je financiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

Sažetak:

U okviru rada na prethodnom projektu glavni istraživač je dovršio rukopis knjige koji je u tisku: ''Hrvatska država u međunarodnoj zajednici – razvitak njezine međunarodnoprave osobnosti tijekom povijesti'' na 403 stranice. U njoj se po prvi puta objavljuju prijevodi nekih dokumenata što si je prije stavio u zadaću. Kao član hrvatske delegacije, glavni je istraživač aktivno sudjelovao u pregovorima koji su doveli u lipnju 2001. do potpisivanja Ugovora o pitanjima sukcesije u Beču. Taj ugovor, koji čeka ratifikaciju i stupanje na snagu, razriješio je pitanja poput ''kritičkih datuma'' i predstavlja završni akt u nastanku međunarodnoprave osobnosti Hrvatske i ostalih država sljednica bivše SFRJ. Preostaju brojna znanstvena i praktična pitanja u nadogradnji te osobnosti, a napose u izvršenju Ugovora o sukcesiji. Glavni istraživač je u ime Hrvatske član Stalnoga zajedničkog odbora koji će o tome pregovarati. Radi se o raspodjeli pokretne i nepokretne imovine bivše Federacije u zemlji i inozemstvu o arhivima, o mirovinama i drugim stečenim pravima građana. Ostalo je neriješeno pitanje ogromnoga duga Ljubljanske banke štedišama izvan Slovenije. Radi se o pravu na vlasništvo kao jednom od ljudskih prava. Neka od tih praktičnih pitanja zahtijevaju teoretsku razradu uz istraživanje prijašnje prakse država i međunarodne sudske prakse, što je cilj ovoga projekta. U okviru predmeta ovoga projekta spada i utvrđivanje kopnenih i morskih granica sa susjednim državama, što će ovaj istraživač i dalje obavljati u svojim redovitim djelatnostima u Jadranskom zavodu i kao istraživač na projektu: Hrvatsko pomorsko zakonodavstvo i međunarodni standardi. Uz gornje postoje i druga pitanja koja izazivaju političke raskole jer nisu znanstveno obrađena na svestran način, poput intervencije Hrvatske vojske u sukobu u Bosni i Hercegovini u 1993. U svezi sa suradnjom Hrvatske s Međunarodnim kaznenim tribunalom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, neke presude toga Tribunala zahtijevaju ozbiljnu kritičku analizu kad god se on ne pridržava svojih ograničenja koja je dužan poštivati. Glavni istraživač je neka od tih pitanja obrađivao u radovima na stranim jezicima i nastupao je na međunarodnim skupovima kad mu se ukazala prilika. I ta bi djelatnost spadala u okvir ovoga znanstvenog projekta.

Projekt je financiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

Sažetak: Ovaj projekt je usmjeren na stvaranje znanstvene podloge za razvitak cjelokupnog pomorskog zakonodavstva Republike Hrvatske u skladu s međunarodnim unifikacijskim rješenjima i propisima Europske unije. Razvoj pomorskog prava i prava mora od velikog je značaja za gospodarski boljitak Republike Hrvatske i preduvjet za njezino uključivanje u europske integracije. Važeća pomorskopravna regulativa u RH ne zaostaje za sustavima koji postoje u vodećim pomorskim zemljama – Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji i skandinavskim zemljama. Sabor RH donio je 1994. godine Pomorski zakonik Taj propis predstavlja prvi hrvatski cjelovit i sustavan zakonodavni zbornik. Nakon njegova stupanja na snagu na međunarodnom planu usvojeno je niz novih unifikacijskih instrumenata. U cilju usklađivanja odredbi PZ-a s međunarodnim rješenjima nužno je pristupiti njegovoj izmjeni. S obzirom na nastojanja RH usmjerena ka pridruživanju EU, posebnu pozornost treba posvetiti prilagodbi PZ-a propisima EU. Neka područja kao što su zaštita morskog okoliša, prijevoz stvari i putnika morem, sigurnost plovidbe, pomorsko osiguranje i dr. zahtijevaju nova rješenja i nov pravni razvitak. U okviru projekta posebna pozornost bit će posvećena pitanjima razgraničenja morskih prostora RH sa susjednim državama te osobito važnom pitanju proglašenja gospodarskog pojasa. Usporedno s time, stvorit će se moderna baza podataka sa svim potrebnim i aktualnim podacima iz područja pomorskog prava koja će biti dostupna relevantnim službama i institucijama u Hrvatskoj. Projekt je financiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

Sažetak:

Raspad bivše SFRJ i nastanak novih država sljednica na njenom prostoru zbio se u dugotrajnom procesu raspada saveznih institucija kojemu su slijedili državni udar u Predsjedništvu SFRJ, stavljanje 'JNA' pod nadzor Srbije i Crne Gore, a potom agresija protiv Slovenije, Hrvatske, te Bosne i Hercegovine. Za povijest Republike Hrvatske i hrvatskog naroda na ovim prostorima neophodno je utvrditi niz 'kritičkih datuma'. Ti 'kritički datumi' imaju i sasvim praktičan značaj u postupku sukcesije država (napose u podjeli državne imovine, arhiva i dugova države prethodnice), u utvrđivanju granica Republike Hrvatske na kopnu i na moru sa susjednim državama (kuda je tekla granica bivše Socijalističke Republike Hrvatske koja je na datum sukcesije kao na «kritički datum» postala granica Republike Hrvatske zaštićena međunarodnim pravom). U pitanju je i primjena nekih zabranjenih djela prema Statutu Međunarodnog kaznenog tribunala, i s time u vezi utvrđivanje 'kritičkih datuma' kada je 'stanje unutarnjih nemira i zategnutosti (pobuna, izolirani i sporadični akti nasilja)' prerasli u tzv. 'nemeđunarodni' oružani sukob na tlu Hrvatske, a kada je taj sukob prerastao u međunarodni oružani sukob. Za teška kršenja Ženevskih konvencija iz 1994. iz članka 2. Statuta Međunarodnog kaznenog tribunala moguće je optužiti neku osobu samo u stanju međunarodnog oružanog sukoba. Istraživanje na ovome projektu trebalo bi dovesti do nekih spoznaja u utvrđivanju tih 'kritičkih datuma', ili bi trebalo potvrditi ili osporiti pravorijeke međunarodnih tijela o tome (Mišljenje br. 11. Arbitražne komisije Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji od 18. srpnja 1993. o datumima sukcesije država sljednica, te Odluka Prizivnog vijeća Međunarodnog kaznenog tribunala u slučaju Tadić od 2. listopada 1995.). Sve su to pitanja međunarodnog prava koja treba utvrđivati po kriterijima te discipline a na temelju međunarodne sudske arbitražne prakse te prakse država u sukcesiji. Sve su to i bitna pitanja povijesti Republike Hrvatske i hrvatskog naroda na ovim prostorima. Ako o njima budu raspravljali povjesničari samo na temelju pravnih akata i drugih dokumenata, ili ako se o njima budu izjašnjavali pravnici koji nemaju naobrazbu iz međunarodnog prava, nastat će brojni i nepotrebni sporovi u nas samih. Naime to je iskustvo državnopravne povijesti bivše Jugoslavije kada su se vodili sporovi o tome je li nova Jugoslavenska federacija bila nova država ili je izvodila kontinuitet iz predratne Monarhije.

Projekt je financiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

Sažetak: Ovaj projekt usmjeren je na stvaranje znanstvene podloge za izradu cjelokupnog pomorskog zakonodavstva Republike Hrvatske s posebnim osvrtom na međunarodna unifikacijska rješenja i mogućnost njihovog prihvaćanja u pomorskopravni sustav RH. S obzirom na utvrđenu Jadransku orijentaciju u gospodarskom i društvenom razvitku RH nedvojbeno je da je razvoj pomorskog prava od velikog značenja, osobito za razvoj turizma, brodogradnje, sigurnosti broda i plovidbe, stručnosti pomorskog osoblja, unaprjeđenje ribarstva te zaštite morskog okoliša. Važeća pomorska pravna regulativa u RH ne zaostaje za sustavima koji postoje u vodećim pomorskim zemljama - Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, skandinavskim zemljama. Sabor Republike Hrvatske donio je 1994. Pomorski zakonik. Taj je Zakonik u najvećoj mjeri rezultat dugotrajnih napora Jadranskog zavoda. Međutim, za uspješniju primjenu ovog Zakonika nužno je donijeti nove zakone i druge pravne propise. Usprkos kvalitete Pomorskog zakonika, permanentno praćenje i istraživanje pomorske regulative u drugim zemljama, kao i novih međunarodnih konvencija te prakse unutrašnjih i međunarodnih sudova je od najveće važnosti. Neka područja, kao što su zaštita morskog okoliša, poboljšanje sigurnosti plovidbe, pitanje pomorskog osiguranja i dr. zahtijevaju nova rješenja i nov pravni razvitak. Republika Hrvatska ne može zanemariti istraživanja problema prava i pravne prakse koja se provode u drugim pomorskim zemljama i na međunarodnoj razini. Svrha ovog projekta je permanentno praćenje i analiza razvoja unutrašnjeg prava, stranog pomorskog privatnog prava i prava mora kako bi uskladili našu unutrašnju pravnu regulativu s međunarodnim kretanjima. Posebni ciljevi ovog projekta su kontinuirani pregled i praćenje prakse domaćih i međunarodnih sudova i tribunala, proučavanje pravne regulative u drugim zemljama te praćenje međunarodnih instrumenata. Rezultati naših istraživanja kontinuirano se prevode i izdaju u časopisu našeg Zavoda - "Uporedno pomorsko pravo - Comparative Maritime Law". Taj se časopis dostavlja pravnim odjelima u uredima Vlade Republike Hrvatske, brodarskim i osiguravajućim društvima kao i fakultetima. Projekt je financiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.